fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Lelja Dobronić

Zvanje prof. povijesti umjetnosti i aheologije
Znanstveni stupanj dr. humanističkih znanosti
Stručno zvanje znanstvena suradnica
Polje djelovanja povijest, prošlost Zagreba i Zagrebačke nadbiskupije
Uže polje djelovanja posjedi i sjedišta templara, ivanovaca i sepulkralaca u Hrvatskoj, srednjovjekovno redovništvo i topografija zemljišnih posjeda zagrebačkih biskupa
Ustanove Gliptoteka HAZU,
Muzej grada Zagreba,
Regionalni zavod za zaštitu spomenika,
Hrvatski povijesni muzej
Lelja Dobronić rođena je u Zagrebu 1920. godine. Otac joj je bio Antun Dobronić, poznati glazbenik i skladatelj. Završila je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirala je povijest umjetnosti i kulture s arheologijom, te nacionalnu i opću povijest. Bila je zaposlena u Gipsoteci, (danas Gliptoteci), Muzeju grada Zagreba, Regionalnome muzeju za zaštitu spomenika kulture, radila je i kao znanstvena savjetnica i ravnateljica u Povijesnom muzeju Hrvatske. Bila je stručna urednica i vanjska suradnica Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža".
Prva dva istraživačka rada koji su joj bili, prema njezinim riječima, odskočna daska za daljnji rad bila su Topografija zemljišnih posjeda zagrebačkih biskupa prema ispravi kralja Emerika iz 1201. i Topografija zagrebačkog Kaptola prema ispravama iz 13. i 14. stoljeća, koje je napisala uz pomoć velike zemljišne karte s prikazom zemljišnih posjeda zagrebačkih biskupa i zagrebačkog Kaptola koju je nacrtao slikar Bišćan, suradnik u Muzeju grada Zagreba.
Bila je prva urednica muzejskog časopisa Vijesti muzealaca i konzervatora, koji je u početku izlazio šest puta na godinu. Uz redoviti posao taj je časopis uređivala punih 13 godina.
Objavila je tri knjige o templarima, među kojima je i djelo Posjedi i sjedišta templara, ivanovaca i sepulkralaca u Hrvatskoj i kroniku Isusovačke gimnazije Klasična gimnazija u Zagrebu 1607.-2003.
Svoj vrhunac u radu dosegnula je u Hrvatskom povijesnome muzeju, gdje se posebno istaknula u pedagoškom radu i komunikaciji s publikom. Surađivala je na radiju i televiziji. Na HTV-u je bila suradnica i suautorica u emisijama Kalnički plemenitaši, Prošlost u sadašnjosti: Antun Dobronić.
Također je napisala neku vrstu monografije o svome ocu: Antun Dobrnonić, sjećanje i uspomene. Za svoj rad dobila je niz nagrada i priznanja, među kojima i
Nagradu grada Zagreba te Nagradu Hrvatskog muzejskog društva "Pavao Ritter Vitezović" za životno djelo. Umrla je u Zagrebu 22. prosinca 2006. u 86. godini.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 12. ožujka 2002. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.

Fotogalerija

Zvučni zapis

Tekst zvučnog zapisa

Upravo sada ću danas dobiti posljednju reviziju knjige, to je zapravo treća moja knjiga o templarima i ivanovcima u Hrvatskoj. To je opet ta srednjovjekovna problematika koja se zapravo sva nadovezala na one prve topografije, jednu je izdala Akademija znanosti i umjetnosti 1984., jednu je izdala Kršćanska sadašnjost, a ovo sada izdaje naklada Dom i svijet, to jedno, ovako, sažetije izdanje s dosta novih podataka i ilustracija, i recimo, na neki način, neću reći baš popularnije, ali ovako, načinjeno nešto pristupačnije, recimo široj publici, ne ovako isključivo samo s istraživačkim podacima. I još sam jednu stvar načinila koja je isto sad u štampi, koja bi do ljeta trebala biti gotova. Ma, ja sam stari klasičar, te stare Klasične gimnazije i molila me je ravnateljica prije nekoliko godina, ta gimnazija je sad 395 godina stara, neka načinim povijest te gimnazije, odnosno jedan povijesni pregled. Ja sam nazvala to kronika, međutim njima se to ne sviđa, ne znam kako će biti sad taj zadnji naslov, ali ukratko pregled jedan tih 395 godina, od osnutka Isusovačke gimnazije do sada i to treba biti do 4. lipnja.

Iz knjižnice MDC-a