fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Josip Diminić

Zvanje akademski slikar i kipar
Stručno zvanje profesor
Polje djelovanja likovna umjetnost, suvremeno kiparstvo
Uže polje djelovanja Muzej skulptura na otvorenome
Ustanove Narodni muzej Labin,
Filozofski fakultet u Rijeci,
Mediteranski kiparski simpozij u Labinu
Josip Diminić rođen je u Sv. Lovreču Labinskom, (Diminići) 1937. godine. U Zagrebu je pohađao petogodišnju Školu primijenjenih umjetnosti nakon koje se upisuje na Akademiju likovnih umjetnosti. Diplomirao je slikarstvo u klasi prof. Marina Tartaglie 1963. godine.
Od 1966. do 1969. uz slikarstvo se intenzivno bavi keramikom i keramoskulpturom. Jedan je od osnivača izložbe "Ars Histriae".
Godine 1970. imenovan je tajnikom Stručnog savjeta Mediteranskoga kiparskog simpozija u Dubrovi kod Labina, koji je osnovan 1969. godine prema zamisli J. Diminića i brzo postao respektabilna međunarodna manifestacija, a danas ima sve uvjete da postane i prvi muzej suvremenog kiparstva na otvorenome.
Od 70-ih godina kontinuirano se bavi kiparstvom. Osim u kamenu, radi u obojenom fiberglasu i drvu. Redoviti je profesor na Likovnom odsjeku Filozofskog fakulteta u Rijeci. Kao nastavnik tog fakulteta nastoji da naši studenti sudjeluju kao suradnici na Mediteranskom kiparskom simpoziju učeći klesati kamen i organizira im rad na skulpturama u drvetu i kamenu.
Kao kipar imao je je više od 80 samostalnih i oko 250 skupnih izložaba.
Ilustrirao je nekoliko zapaženih knjiga istaknutih hrvatskih pjesnika, a autor je i 11 grafičkih mapa. Od 1975.-1984. bio je član reprezentativne grupe autora Galerije Forum u Zagrebu. Posebno plodonosni bili su mu studijski boravci u Nizozemskoj i Kini gdje stvara nove cikluse (Nizozemski i Kineski putopisi i impresije).
Autor je skulpture "Kiklop", godišnje nagrade koja se dodjeljuje na Pulskom sajmu knjiga za najbolje književno djelo godine.
Čest motiv koji se pojavljuje u Diminićevim djelima još od djetinjstva jesu ptice i ljudi-ptice, prema autorovim riječima - simboli slobode.
Prema njegovoj zamisli nastala je "Bijela cesta" koja vodi kroz Mediteranski kiparski simpozij, tj. park skulptura, a rađena u kamenu i djelo je skupine istaknutih umjetnika (svaki umjetnik je imao rješenje za svoju dionicu dugu 25 m).
Godine 1999. postao je član Međunarodne umjetničke udruge Art addiction (AAIAA), Švedska (Stockholm) i Italija (Venezia).
Diminićevo životno djelo je osnivanje Mediteranskog kiparskog simpozija na prostoru od 4.000 m2 s 80 skulptura vrhunskih svjetskih i domaćih kipara, a njegovo najmonumentalnije kiparsko djelo svakako je amfiteatar koji je izgradio u Mediteranskom kiparskom simpoziju u Dubrovi.
Za svoj umjetnički rad dobio je oko 18 različitih nagrada.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 11. studenoga 2002. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.

Fotogalerija

Zvučni zapis

Tekst zvučnog zapisa

Mene je po povratku u Labin u to područje gdje sam rođen, nakon Zagreba, taj pejzaž istarski, taj kontrast zelenog i mora između kamena, crvena zemlja ta struktura zemlje i kamena, te usjekline su me nevjerojatno privlačile, ja sam to gledao kao zaljubljenik u prostor i počeo raditi seriju bojanih crteža Život kamena. Ali ta serija Života kamena pročistila se do apstraktnih golih reljefa i skulptura koji su zapravo jednim dijelom direktan doživljaj prostora.

Iz knjižnice MDC-a